PODIJELI

Uradili smo intervju sa Anom Ćurić, diplomiranim biologom Prirodno – matematičkog fakulteta u Banjoj Luci i članom Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta. Anin diplomski rad, kao uže opredjeljenje u daljoj karijeri, rađen je na interesantnoj vrsti žabe, češnjarki, koja je do skoro bila nepoznata za Bosnu i Hercegovinu. Istraživanje ove vrste, pa i ostalih vodozemaca i gmizavaca, ističe je od drugih biologa zbog, nekima, čudnog sklopa interesovanja.

Trenutno.info: Pozdrav Ana.

Ana Ćurić: Pozdrav i vama.

Trenutno.info: Odakle interesovanje za herpetologiju i ukratko, šta je herpetologija?

Ana Ćurić: Herpetologija predstavlja nauku koja istražuje vodozemce i gmizavce. Prvi korak u herpetologiju napravila sam prije dvije godine kada sam odlučno pristala da počnem sa istraživanjima žabe češnjarke. Do tog trenutka sam imala doticaja sa herpetofaunom, ali više pažnje sam posvećivala gljivama. Izgleda da je jedna strana prevagnula nenadano, a zasluge tome pridodajem podršci koja je iz dana u dan bila sve veća. Čitajući literaturu i na taj način upoznavajući se sa češnjarkom, napisala sam projekat, koji je prošao, realizovao se i sada je već pri kraju, što nikako ne znači da ne nastavljamo dalje sa istraživanjima.

DSC02734

Trenutno.info: Kaži nam nešto više o projektu.

Ana Ćurić: Projekat istraživanja češnjarke pod nazivom „Metamorfozni paradoks češnjarke (Pelobates fuscus) u Bosni i Hercegovini“ ima za cilj prvenstveno istražiti pogodna područja (Posavina) i pronaći što veći broj lokaliteta na kojima živi ova žaba, s obzirom da je tek 2014. godine otkrivena u Bosni i Hercegovini. Veoma bitno je istražiti njene ekološke i biološke osobine, čiji je samo jedan mali dio obuhvaćen ovim prvim projektom. Na kraju svega, očuvanje vrste ne bi bilo efikasno ako se ne bi proširila vijest o njenom postojanju, pa je jedan od ciljeva projekta edukovati i upoznati ljude (učenike, studente, lokalce i sve zainteresovane) sa ovom vrstom.

Trenutno.info: Možeš li nam reći nešto više o češnjarki?

Ana Ćurić: Češnjarka (lat. Pelobates fuscus) ili na engleskom European common spadefoot toad, je jedini predstavnik iz svoje porodice Pelobatidae koji naseljava Bosnu i Hercegovinu. U pitanju je vrsta koja najviše vremena provodi zakopana pod zemljom i danju se rijetko sreće, dok se na površini može naći u kasnim noćnim satima kada traga za hranom. U BiH naseljava ravničarske krajeve Posavine, gdje je neophodno da stanište obuhvata zemljište koje je rastresito (poljoprivredna zemljišta, pjeskovita područja) i vodeno tijelo u neposrednoj blizini (stajaće ili sporotekuće vode) gdje se najčešće razmnožavaju. Tijelo češnjarki je zdepasto i okruglo, glava je krupna i zadnjim ekstremitetima se nalaze ostruge za ukopavanje i plovne kožice između prstiju koje služe za plivanje. Ženke su sivkaste boje i krupnije su od mužjaka koji su smeđkasti. Odrasle jedinke mogu narasti do 9cm, dok njihovi punoglavci imaju sposobnost da narastu i do 20 cm, po čemu je ova vrsta jako interesantna.

slajd2zabe-01

Trenutno.info: U kojim si udruženjima i kako izgleda herpetološka scena na našem prostoru?

Ana Ćurić: Učlanjena sam u tri NVO i to Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta, Banja Luka, gdje sam i koordinator za herpetološku grupu, zatim Bosansko – hercegovačko herpetološko udruženje „ATRA“ iz Sarajeva i Hrvatsko herpetološko društvo – Hyla iz Zagreba. Sve tri organizacije su dosta bliske u saradnji i podrška jedni drugima. Pošto se biologija kao nauka tek počinje provlačiti kroz svakodnevnicu, ljudi u BiH dobijaju ozbiljnija shvatanja, tako se i herpetologija do skoro nije mnogo isticala, ali danas se već vidi pomak. U BiH postoji veoma mali broj ljudi koji se bavi istraživanjima gmizavaca i vodozemaca, ali broj zainteresovanih polako raste. Svojim aktivnostima pokušavamo uključiti i ostale ljude, a pogotovo mlađe generacije, i prenijeti im nova saznanja i ljepote prirode koju istražujemo.

Trenutno.info: Kako se priključiti NVO, koja je uloga organizacija i članova?

Ana Ćurić: U naše NVO se mogu uključiti svi zainteresovani koji su voljni pomoći na bilo koji način. Sve informacije se mogu naći na stranicama udruženja, a svi detalji i odgovori na pitanja putem mail-a ili telefona. Uz Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta (DIZB) možete se priključiti proučavanju ptica, gmizavaca, vodozemaca, insekata, biljaka, gljiva, učestvovati na raznim dešavanjima u toku godine, a ako ste kreativni možete pomoći i u osmišljavanju radionica za klince i mnogih drugih stvari. Sve u cilju očuvanja prirode i održavanja balansa između ljudi/urbanizacije i nje same, njene promocije na najefikasniji mogući način i zdravog suživota.

Trenutno.info: Gdje se mogu naći više informacija o ovom i budućim projektima?

Ana Ćurić: Projekat istraživanja češnjarke može se naći na oficijalnoj stranici projekta Pelobates.com kao i na Fb stranici Pelobates BiH. Projekat je finansiran od strane The Rufford Small Grant Foundation i HHD-Hyla te se na njihovim stranicama nalaze i dodatne informacije, a uskoro i izvještaj čitavog projekta. Svi projekti i aktivnosti organizacije mogu se pratiti na njihovim web i Fb stranicama, kao i budući projekti. Što se češnjarke tiče, nadamo se da će se istraživanje nastaviti i narednih godina i da ćemo imati i približno ovako dobru podršku kao kroz dosadašnji rad.

TereniTrenutno.info: Kako su tvoji planovi za budućnost?

Ana Ćurić: Znanja nikad nije dosta i svaki dan se nešto novo nauči, a i svakim danom se nešto novo i otkrije. Ove godine nastavljam sa daljim studijama, a i sa realizacijama mnogih drugih ideja. Češnjarkom ću se nastaviti baviti u budućnosti, s obzirom na postojanje niza pitanja koja se javljaju i koja trenutno nemaju odgovor. Nadam se da će ovaj mali tim u BiH, zajedno sa ostalim kolegama iz susjednih zemalja, pomoći prirodi i živom svijetu koji ima jako malo pravo glasa za svoj opstanak. Gledajući iz šire perspektive, Balkan je srce Evrope i neophodno je na vrijeme sačuvati njegove rijeke, biljni i životinjski svijet. Ako moram posmatrati iz ugla drugih, ekonomičnije je zaštiti i očuvati nešto što već postoji nego se kasnije boriti za očuvanje i stvaranje nečega što gubimo.

2